-
1 death
[deƟ]1) (the act of dying: There have been several deaths in the town recently; Most people fear death.) smrt2) (something which causes one to die: Smoking too much was the death of him.) smrt3) (the state of being dead: eyes closed in death.) smrt•- deathly- death-bed
- death certificate
- at death's door
- catch one's death of cold
- catch one's death
- put to death
- to death* * *[dem]nounsmrt; smrtni primer; uboj, umor; konec, uničenje; kugato be the death of s.o. — ubiti koga, povzročiti smrt kogaarchaic to do to death — pogubiti, ubiti, uničitiAmerican slang sudden death — slab whiskyslang death on — ves nor na; odličento lie at the death's door — umirati, biti na pragu smrtijuridically civil death — zguba državljanskih pravicas sure as death — popolnoma prepričan, čisto gotov -
2 smite
I [smáit]nouncolloquially močan (težak, hud) udarecII [smáit]1.transitive verbnapasti; udariti; udarjati (na harfo); kaznovati; obsolete zadati težak udarec (komu), obsolete pobiti, ubiti, usmrtiti; uničiti; figuratively zadeti, pasti na, obsijati, posijati na; gristi, mučiti; (pasivno) biti očaran (prevzet, zanesen, fasciniran);2.intransitive verbudarjati, deliti udarce (često smite out); boletito smite s.o. dead — ubiti kogato smite s.o.'s head off — odbiti komu glavoto smite s.o. hip and thigh figuratively popolnoma potolči kogahe was smitten with her beauty — njena lepota ga je popolnoma prevzela (očarala, fascinirala, osvojila)to be smitten with — biti udarjen, biti zaljubljen v -
3 way
[wei] 1. noun1) (an opening or passageway: This is the way in/out; There's no way through.) prehod2) (a route, direction etc: Which way shall we go?; Which is the way to Princes Street?; His house is on the way from here to the school; Will you be able to find your/the way to my house?; Your house is on my way home; The errand took me out of my way; a motorway.) pot; smer3) (used in the names of roads: His address is 21 Melville Way.) cesta4) (a distance: It's a long way to the school; The nearest shops are only a short way away.) pot5) (a method or manner: What is the easiest way to write a book?; I know a good way of doing it; He's got a funny way of talking; This is the quickest way to chop onions.) način6) (an aspect or side of something: In some ways this job is quite difficult; In a way I feel sorry for him.) ozir7) (a characteristic of behaviour; a habit: He has some rather unpleasant ways.) navada8) (used with many verbs to give the idea of progressing or moving: He pushed his way through the crowd; They soon ate their way through the food.) pot2. adverb((especially American) by a long distance or time; far: The winner finished the race way ahead of the other competitors; It's way past your bedtime.) daleč- wayfarer- wayside
- be/get on one's way
- by the way
- fall by the wayside
- get/have one's own way
- get into / out of the way of doing something
- get into / out of the way of something
- go out of one's way
- have a way with
- have it one's own way
- in a bad way
- in
- out of the/someone's way
- lose one's way
- make one's way
- make way for
- make way
- under way
- way of life
- ways and means* * *I [wéi]nounpot, cesta, steza; proga; prehod; stran, smer; nautical kurzway out — izhod; prehojena pot; pot ali oddaljenost, ki jo je treba prehoditi; dalja, del poti ali potovanja; prosta pot, prostor; figuratively priložnost, prilika, možnost, izhod; napredovanje, napredek, razvoj; colloquially okolica, stran; figuratively pot, način, sredstvo, postopek, metoda; navada, lastnost, običaj; poklic, stroka, področje dejavnosti; (zdravstveno) stanje, položaj; ozir, pogled, zveza, razmerje, stopnja; nautical plural grede za spuščanje ladje v vodo, sankeany way — vsekakor, v vsakem primeruby way of — na poti čez; z namenom, da; zato, da; s pomočjo; zaradiby the way — mimogrede, spotoma, na poti; sicer; slučajnoin a way — nekako, na neki način, ne popolnomain a small way — skromno, brez pretenzij, ponižnoone way or another — tako ali tako, kakorkoli, nekakoover the way — na drugi strani (poti), čez cestothe other way round — v obratni smeri, narobe, (ravno) obratnounder way nautical na poti, na vožnjithe way of the world — tok, način življenja, ukoreninjen običajthe way of the cross religion križev potno way inferior — nikakor ne slabši, neznatnejšithe good old ways — dobri, stari običajihigh way — glavna cesta, državna cesta; figuratively običajni način delovanjalion in the way — zapreka, motnja (zlasti namišljena, fiktivna)permanent way railway tir, tračnicepermanent-way man railway progovni delavecnothing out of the way — nič posebnega (nenavadnega, izrednega)this way please! — semkaj, za menoj, prosim!this is not in my way — to ni moja stroka, s tem se ne bavimto be in the family way — biti noseča, pričakovati otrokato be in s.o.'s way — biti komu napoti, motiti kogato be on the way — biti na poti, približevati seto be in a way colloquially biti vznemirjen, razburjento clear the way — umakniti se s poti, dati prost prehodto come ( —ali to fall) in s.o.'s way — srečati koga, naleteti na kogato get in the way — biti napoti, zapreti pot, oviratito get in the way of s.th. — razumeti kajto get out of the way — iti s poti, umakniti se (s poti)to give way — umakniti se, odmakniti se, izogniti se; popuščati, popustitito force one's way — izsiliti, utreti si potto go one's way — oditi, iti po svoji potito go ( —ali to take) one's own way — iti svojo pot; ravnati, narediti neodvisno od nasvetov drugihto go the way of all the earth (of all flesh, of nature) figuratively umretiyou can't have it both ways — ne moreš imeti obojega; figuratively ne more biti volk sit in koza celato have one's own way — delati po svoji glavi; doseči to, kar želimoto look s.o.'s way — gledati proti komuto lose way — izgubiti, zmanjšati hitrostto lose one's way — zaiti, izgubiti seto make way — napredovati; figuratively prodreti, uspetito make one's own way — iti po svoji poti, oditito make the best of one's way — iti čim hitreje, pohitetito put o.s. out of the way — truditi se, da(ja)ti si trudato put s.o. out of the way — spraviti koga s poti, tajno ubiti kogato see a way out — videti pot (izhod, neko možnost)to stand in the way of s.o. — ovirati koga, zastaviti komu potto work one's way — študirati, preživljati se z delomII [wéi]transitive verbizuriti (konja) za hojo ali ježo po cestiIII [wéi]adverb colloquially daleč -
4 knock off
(to stop working: I knocked off at six o'clock after studying for four hours; What time do you knock off in this factory?) prenehati delo* * *1.transitive verbodbiti; prenehati, prekiniti (delo); na hitro kaj napraviti, iz rokava stresti; economy odračunati od cene; American slang ubiti koga;2.intransitive verbumakniti se; prenehati z delom; slang umretito knock s.o.'s head off — z lahkoto koga premagatito knock s.o.'s block off — pošteno koga premlatiti, strogo kaznovati -
5 spoil
[spoil]past tense, past participles - spoiled, spoilt; verb1) (to damage or ruin; to make bad or useless: If you touch that drawing you'll spoil it.) uničiti2) (to give (a child etc) too much of what he wants and possibly make his character, behaviour etc worse by doing so: They spoil that child dreadfully and she's becoming unbearable!) razvaditi (otroka)•- spoils- spoilt
- spoilsport* * *I [spɔil]transitive verbopleniti, oropati, izropati, odvzeti; pokvariti, napraviti neuporabno, uničiti; slang pohabiti, ubiti (koga); figuratively pokvariti (otroka, zabavo, šalo); intransitive verb (po)kvariti se (sadje, ribe), zgnitito spoil s.o.'s appetite — pokvariti komu tekto spoil the Egyptians figuratively sovražniku kaj odvzetito spoil s.o. of his goods — oropati koga njegovega premoženjato spoil for (to be spoiling for) — zelo si želeti, koprneti po, komaj čakati, da...spare the rod and spoil the child — kdor ljubi, ta kaznujeII [spɔil]noun(navadno plural) plen ropanje; ukradeno blago; figuratively dobiček, pridobitev, korist ( of office od kake državne službe); neodločena igra; American plural odpadki, ostankispoils system American sistem, po katerem se ugodna službena mesta razdele privržencem stranke, ki je zmagala na volitvah; pomoč politični stranki zaradi osebnih koristi -
6 life
plural - lives; noun1) (the quality belonging to plants and animals which distinguishes them from rocks, minerals etc and things which are dead: Doctors are fighting to save the child's life.) življenje2) (the period between birth and death: He had a long and happy life.) življenje3) (liveliness: She was full of life and energy.) življenje4) (a manner of living: She lived a life of ease and idleness.) življenje5) (the period during which any particular state exists: He had many different jobs during his working life.) doba6) (living things: It is now believed that there may be life on Mars; animal life.) življenje7) (the story of a life: He has written a life of Churchill.) biografija8) (life imprisonment: He was given life for murder.) dosmrtna ječa•- lifeless- lifelike
- life-and-death
- lifebelt
- lifeboat
- lifebuoy
- life-cycle
- life expectancy
- lifeguard
- life-jacket
- lifeline
- lifelong
- life-saving
- life-sized
- life-size
- lifetime
- as large as life
- bring to life
- come to life
- for life
- the life and soul of the party
- not for the life of me
- not on your life!
- take life
- take one's life
- take one's life in one's hands
- to the life* * *[laif]nounživljenje; človeško življenje ( lives — življenja); figuratively življenjskost, živahnost; življenjepis; živ model; economy trajanje, rok uporabe, življenjska doba (tudi stroja); življenjski zavarovanecto come to life — osvestiti se, roditi sefor life — dosmrten, za celo življenjeas large as life — v naravni velikosti; osebnoa new lease on life — novo življenje, nova življenjska silato take s.o.'s life — ubiti kogato seek s.o.'s life — streči komu po življenjuto take one's life in one's hands — igrati se z življenjem, postaviti svoje življenje na kockoto the life — zvesto, natančno (upodobiti)walk of life — družben položaj, poklicart still life — tihožitjeupon my life! — pri moji duši!to stake one's life on s.th. — glavo staviti za kaj -
7 make away
intransitive verb pobegnitito make away with — pobegniti (z denarjem); uničiti, ubiti koga; zapraviti (denar); znebiti seto make away with o.s. — napraviti samomor -
8 put down
1) (to lower: The teacher asked the pupil to put his hand down.) spustiti2) (to place on the floor or other surface, out of one's hands: Put that knife down immediately!) odložiti3) (to subdue (a rebellion etc).) zatreti4) (to kill (an animal) painlessly when it is old or very ill.) ubiti* * *1.transitive verbpoložiti, postaviti dol (npr. orožje); odložiti, pripeljati koga do kam; ukletiti, spraviti v klet; odstraniti koga (v službi), ponižati, odvzeti (komu oblast); zapreti komu usta, zavezati jezik; zadušiti, zatreti (upor); prenehati (z nepravilnostmi); dialectal ubiti (žival); British English odreči se čemu; napisati; economy (to) napisati, dati na račun koga, vknjižiti (to put s.th. down to s.o.'s account); economy znižati (cene), zmanjšati (stroške); vpisati, zapisati koga ( for za; put me down for £ ɜ); pripisati komu kaj ( I put it down to his ineɔperience to pripisujem njegovi neizkušenosti); smatrati, meniti (as, for; I put him down as a fool menim, da je bedak);2.intransitive verb aeronauticsspustiti se -
9 send
[send]past tense, past participle - sent; verb1) (to cause or order to go or be taken: The teacher sent the disobedient boy to the headmaster; She sent me this book.) poslati2) (to move rapidly or with force: He sent the ball right into the goal.) poslati3) (to cause to go into a certain, usually bad, state: The news sent them into a panic.) spraviti v•- sender- send away for
- send down
- send for
- send in
- send off
- send off for
- send out
- send someone packing / send someone about his business
- send packing / send someone about his business
- send someone packing / send about his business
- send packing / send about his business* * *I [send]nounspodbuda, pobuda, podnet, nagib; impulz; slang igranje v ritmu swinga; impulzivno igranjeII [send]1.transitive verbposlati, odposlati (to kam); odpraviti; spraviti v gibanje; izstreliti (naboj); usmeriti, nameriti (pogled) (at k, proti); udariti, vreči (žogo); (o bogu) dati, nakloniti;2.intransitive verbposlati ( for po); poslati sporočiloto send s.o. about his business — na kratko odpraviti koga, spoditi kogato send s.o. crazy — znoriti kogato send coals to Newcastle — napraviti nekaj nepotrebnega, odvečnega; v Savo vodó nositito send s.o. to Coventry figuratively ne se hoteti družiti s komto send for s.th. — poslati po kaj, dati si prinesti kaj, naročiti kajGod send it may not be so! — daj bog, da ne bi bilo tako!to send to invite s.o. — poslati komu (po)vabiloto send one's love — poslati prisrčen pozdrav, pozdraviti po komto send s.o. mad (out of his mind) — razdražiti, razbesneti koga, spraviti koga v blaznost, znoriti kogaI sent him packing figuratively odpustil sem ga (iz službe), spodil sem gato send to the right-about, send packing slang na kratko koga odpraviti, odpustiti koga, poslati k vragu kogato send to the skies slang ubitisend him victorious! — da bi (le) zmagal!send me a word! — sporoči (piši, javi se) mi!;III [send]nounpritisk, gonilna moč (valov); nautical nenaden sunek, premik (ladje, zaradi močnih valov) -
10 work
[wə:k] 1. noun1) (effort made in order to achieve or make something: He has done a lot of work on this project) delo2) (employment: I cannot find work in this town.) delo3) (a task or tasks; the thing that one is working on: Please clear your work off the table.) delo4) (a painting, book, piece of music etc: the works of Van Gogh / Shakespeare/Mozart; This work was composed in 1816.) delo5) (the product or result of a person's labours: His work has shown a great improvement lately.) delo6) (one's place of employment: He left (his) work at 5.30 p.m.; I don't think I'll go to work tomorrow.) delo2. verb1) (to (cause to) make efforts in order to achieve or make something: She works at the factory three days a week; He works his employees very hard; I've been working on/at a new project.) delati; priganjati k delu2) (to be employed: Are you working just now?) delati3) (to (cause to) operate (in the correct way): He has no idea how that machine works / how to work that machine; That machine doesn't/won't work, but this one's working.) delovati; upravljati4) (to be practicable and/or successful: If my scheme works, we'll be rich!) delovati5) (to make (one's way) slowly and carefully with effort or difficulty: She worked her way up the rock face.) s težavo napredovati6) (to get into, or put into, a stated condition or position, slowly and gradually: The wheel worked loose.) postajati bolj in bolj7) (to make by craftsmanship: The ornaments had been worked in gold.) izdelati•- - work- workable
- worker
- works 3. noun plural1) (the mechanism (of a watch, clock etc): The works are all rusted.) mehanizem2) (deeds, actions etc: She's devoted her life to good works.) dela•- work-box
- workbook
- workforce
- working class
- working day
- work-day
- working hours
- working-party
- work-party
- working week
- workman
- workmanlike
- workmanship
- workmate
- workout
- workshop
- at work
- get/set to work
- go to work on
- have one's work cut out
- in working order
- out of work
- work of art
- work off
- work out
- work up
- work up to
- work wonders* * *I [wə:k]noun(telesno ali duševno) delo; ukvarjanje, ustvarjanje, dejavnost; posel, zaposlitev; naloga; (žensko) ročno delo; delovni proces, rezultat dela, proizvod, izdelek; izdelava, obdelava, način izdelave; delovna sposobnost; težak posel, trud, muka; pogon (stroja); plural stavbna dela, stavbišče; javna dela; military utrdbe, utrdbena dela; (singular construction) tovarna, fabrika, obrat, delavnica; talilnica, livarna; technical mehanizem, gonilo, kolesje, zobčasti prenos; plural religion dobra delain work — zaposlen; (ki je) v pogonu (obratu)out of work — brez dela, brezposeln, nezaposlena work of art — umetniško delo, umetninaearth works architecture zemeljska delairon works — talilnica železa, železarnaout works architecture zunanja delaupper works nautical nadvodni del ladje; vrhnja gradba, deli ladje nad zgornjo palubowood works — lesena konstrukcija, leseni deli hiše, leseni predmetito be out of work — biti brez dela, biti brezposelnto be at work — delati, delovati, funkcioniratiit's all in the day's work — to ni (prav) nič nenavadnega, to je normalno, to je del (vsako)-dnevnega delato give s.o. the works American colloquially ozmerjati, premlatiti kogato get ( —ali to set) to work — lotiti se dela, začeti delatito make sad work of it figuratively vse uničitito make short ( —ali quick) work of — hitro opraviti z, hitro obvladatiII() [wə:k]1.transitive verbdelati (na čem), izdel(ov)ati, obdelati; narediti, proizvesti, proizvajati; poetically umetniško izdelati; plesti, tkati, izdelati na statvah; šivati; vesti; oblikovati, (iz)kovati; tiskati; mesiti; kopati (rudo), obdelovati (zemljo); commerce poslovati, poslovno potovati (po nekem področju); slang prodati; plačati (potovanje) z delom; preiskati, raziskati; mathematics izračunati, rešiti (nalogo); vplivati na (koga), nagovarjati (koga); slang prevarati, oslepariti; izvesti, uresničiti, izvršiti, povzročiti; streči (topu, stroju); uporabljati (žival) za delo, vpreči; izkoriščati (rudnik); pustiti koga, da težko dela; premikati, poganjati, gnati, gonitito work o.s. to death — ubi(ja)ti se z delom, garatito work o.s. into s.o.'s favour — pridobiti si naklonjenost kake osebeto work o.s. into a rage — pobesnetito work a change — izvršiti, povzročiti spremembocan you work the screw loose? — lahko zrahljate vijak?to work a slave to death — do smrti priganjati sužnja k delu, ubiti ga z delomservants are not worked now as they were formerly — od služinčadi se danes ne zahteva več toliko dela kot nekočit is a good scheme, but can you work it? — to je dober načrt, toda, ali ga lahko izvedete?to work one's passage nautical zaslužiti svoj prevoz z delomto work one's social relations in business — izkoriščati svoje družabne zveze poslovno;2.intransitive verbdelati, delovati, biti zaposlen (s čim); baviti se (s čim); truditi se; funkcionirati, posrečiti se, uspeti; razviti se, dozoreti; vreti; biti v pogonu, delati (stroj), prijemati eden v drugega (zobata kolesa); šivati, vesti (vezem); prebijati se (z delom); razvleči se; trzati (se) (obraz); mahati (s čim); težko, z muko se premikati, gibati; nautical križariti; besneti, biti razburkan (morje); figuratively krčevito delatiI tried but it did not work — poskušal sem, a ni se mi posrečiloto work loose — zrahljati se (vijak itd.)that won't work with me — to ne bo vplivalo name (vžgalo pri meni); -
11 settle
['setl]1) (to place in a position of rest or comfort: I settled myself in the armchair.) namestiti (se)2) (to come to rest: Dust had settled on the books.) nabrati se3) (to soothe: I gave him a pill to settle his nerves.) pomiriti4) (to go and live: Many Scots settled in New Zealand.) naseliti se5) (to reach a decision or agreement: Have you settled with the builders when they are to start work?; The dispute between management and employees is still not settled.) dogovoriti se6) (to pay (a bill).) poravnati•- settler
- settle down
- settle in
- settle on
- settle up* * *I [setl]noundolga lesena klop z visokim naslonjalomII [setl]1.transitive verbnaseliti (koga), nastaniti, kolonizirati, stacionirati, namestiti; urediti; poravnati, plačati; pomiriti (koga); prepričati z argumenti; utišati; likvidirati (koga), ubiti; oskrbeti, oskrbovati; spraviti v red, urediti, izgladiti, poravnati (prepir); rešiti (vprašanje), razpršiti (sumničenja), urediti zadeve (zlasti pred smrtjo), prenesti, prepisati (to, on, upon na), določiti (dediče), voliti; dogovoriti se (o čem), določiti; utrditi (cesto); prenesti, prepisati (on na); (refleksivno) posvetiti se; predati se;2.intransitive verbnaseliti se ( in America v Ameriki), nastaniti se, ustanoviti si lasten dom, sesti (to k); umiriti se, zbati se, ustaliti se (vreme); usesti se, potoniti; spustiti se (on na); razbistriti se, očistiti se; odločiti se ( upon za); dogovoriti se, sporazumeti se, obračunati ( with z); pripravljati se ( for za, na)to settle an annuity on s.o. — določiti komu rento (penzijo)to settle the bill — poravnati, plačati računwill you settle for me? — boš plačal zame?to settle s.o.'s doubts — razpršiti komu dvomewe settled the old lady in her armchair — posadili, namestili smo staro gospo v njen naslanjačto settle one's mind — pomiriti se; odločiti seto be settled in a place — biti nastanjen, bivati v nekem krajuto settle a price — dogovoriti se o ceni, določiti cenothat settles the question, that settles it — s tem je stvar urejena, opravljenato settle accounts with s.o. — (zlasti figuratively) obračunati s kom -
12 mind
1.(the power by which one thinks etc; the intelligence or understanding: The child already has the mind of an adult.) pamet2. verb1) (to look after or supervise (eg a child): mind the baby.) paziti na kaj2) (to be upset by; to object to: You must try not to mind when he criticizes your work.) vznemirjati se3) (to be careful of: Mind (= be careful not to trip over) the step!) paziti4) (to pay attention to or obey: You should mind your parents' words/advice.) upoštevati3. interjection(be careful!: Mind! There's a car coming!) pazi!- - minded- mindful
- mindless
- mindlessly
- mindlessness
- mindreader
- at/in the back of one's mind
- change one's mind
- be out of one's mind
- do you mind!
- have a good mind to
- have half a mind to
- have a mind to
- in one's mind's eye
- in one's right mind
- keep one's mind on
- know one's own mind
- make up one's mind
- mind one's own business
- never mind
- on one's mind
- put someone in mind of
- put in mind of
- speak one's mind
- take/keep one's mind off
- to my mind* * *I [máind]nounspomin; mišljenje, mnenje, nazor; misel; namen, volja, želja; pamet, razum; duh, duša; razpoloženje, čud; srceto be in two minds about s.th. — kolebati, omahovatito be of s.o.'s mind — strinjati se s kom, biti istega mnenjain one's mind's eye — v duhu, v domišljijito close one's mind to — zapreti se vase, zapreti srce čemuto enter s.o.'s mind — priti komu na misela frame ( —ali state) of mind — duševno stanje, trenutno razpoloženjeto give one's mind to s.th. — lotiti se česa zanimati se za kajto give s.o. a piece ( —ali bit) of one's mind — učiti koga kozjih molitvic, odkrito povedati svoje mnenje o komto have a good ( —ali great) mind to — nameniti se, biti trdno odločen za kajto have s.th. on one's mind — biti zaskrbljen zastran česa stalno misliti na kajto have an open mind — biti brez predsodkov, nepristranskito bave it in mind to do s.th. — nameravati kaj storitito have s.th. in mind — nameravati, imeti načrt, izbratito know one's own mind — biti odločen, vedeti kaj hočešnot to know one's own mind — biti poln dvomov, obotavljati seto make up one's mind to s.th. — sprijazniti se s čimto ( —ali in) my mind — po mojem mnenju, meni pri srcumany men, many minds — kolikor glav, toliko mislito pass ( —ali go) out of mind — iti v pozabo, pozabiti kajto put s.o. in mind of s.th. — spomniti koga na kajto put s.tb. out of one's mind — izbiti si kaj iz glaveto read s.o.'s mind — brati komu misli, uganiti komu mislijuridically of sound mind and memory — prisebento set one's mind on — ubiti si kaj v glavo, odločiti se za kajout of sight, out of mind — kar ne vidiš, hitro pozabišto tell s.o. one's mind — komu odkrito povedati svoje mnenjetime out of mind — davno, pozabljeni časito turn over in one's mind — skrbno pretehtati, premislitiII [máind]1.transitive verbpaziti na kaj, meniti se za kaj, skrbeti, brigati, ozirati se na kaj; nasprotovati, ugovarjati; archaic spomniti (of na), spomniti se na kaj;2.intransitive verbpaziti; biti protito mind one's own business — pometati pred svojim pragom, brigati se zasedon't mind me — ne oziraj se name, ne pusti se motitiwould you mind coming! — bi prišel, prosim!do you mind my smoking? — imaš kaj proti, če kadim?colloquially mind you write — glej, da boš pisalcolloquially I don't mind if I do — prav rad to storimmind and do that — pazi, da boš to res storilslang to mind one's eye — biti previdenmind (yon)! — zapomni si!never mind! — nič ne de, ni važno, ne vznemirjaj se, ne oziraj se na to!never mind him! — ne brigaj se zanj!slang mind out! — pazi, umakni se!he minds a great deal — je proti, zelo ga motiI shouldn't mind (a drink) — rad bi (kaj popil), nimam nič protimind the step! — pazi na stopnico! -
13 put away
(to return to its proper place, especially out of sight: She put her clothes away in the drawer.) pospraviti* * *1.transitive verbpospraviti, dati na svoje mesto; odložiti (delo, breme); prihraniti, dati na stran (denar); znebiti se prenehati ( he put away drinking); ločiti se; slang "pospraviti" (jed, pijačo), pojesti, popiti ( he put away a big steak); colloquially spraviti koga kam, zapreti (v zavod); colloquially spraviti koga s poti, ubiti; zavreči, pognati (ženo);2.intransitive verb nauticalodpluti ( for kam) -
14 remove
[rə'mu:v]1) (to take away: Will someone please remove all this rubbish!; He removed all the evidence of his crimes; I can't remove this stain from my shirt; He has been removed from the post of minister of education.) odstraniti2) (to take off (a piece of clothing): Please remove your hat.) odložiti3) (to move to a new house etc: He has removed to London.) preseliti se•- removal
- remover* * *I [rimú:v]1.transitive verbodstraniti, odmakniti, potegniti nazaj (roko), stran dati, pospraviti, drugam dati, premestiti; oddaljiti, preseliti; dati odstaviti, zamenjati, odpustiti (iz službe); izgnati, deložirati; figuratively spraviti s sveta, ubiti;2.intransitive verbpreseliti se (to v); oddaljiti se, oditito be removed from earth figuratively umretito remove the cloth — odstraniti prt, pospraviti mizoto remove furniture — prepeljati, preseliti, premestiti pohištvoto remove s.o.'s load — odvzeti komu bremeto remove mountains figuratively delati čudežeto remove s.o.'s name from a list — črtati, izbrisati ime kake osebe s seznamato remove s.o. by poison — zastrupiti kogato remove all traces — odstraniti, zabrisati vse sledoveto remove s.o. out of the way figuratively spraviti koga s potiII [rimú:v]nounpremaknitev, premestitev, preselitev, oddaljitev, odhod; oddaljenost, razmik, figuratively korak; (redko) odsotnost; (v nekaterih šolah) oddelek za boljše učence, vmesna stopnja ali razred; napredovanje v šoli v višji razred; stopnja (krvnega) sorodstva, koleno (v krvnem sorodstvu); British English naslednja jed (ki pride po vrsti serviranja) (pri kosilu, večerji)at a certain remove — v določeni oddaljenosti, razdalji -
15 stone
[stəun] 1. noun1) (( also adjective) (of) the material of which rocks are composed: limestone; sandstone; a stone house; stone walls; In early times, men made tools out of stone.) kamen; kamnit2) (a piece of this, of any shape or size: He threw a stone at the dog.) kamen3) (a piece of this shaped for a special purpose: a tombstone; paving-stones; a grindstone.) kamen4) (a gem or jewel: She lost the stone out of her ring; diamonds, rubies and other stones.) drag kamen5) (the hard shell containing the nut or seed in some fruits eg peaches and cherries: a cherry-stone.) koščica6) (a measure of weight still used in Britain, equal to 6.35 kilogrammes: She weighs 9.5 stone.) utežna mera7) (a piece of hard material that forms in the kidney, bladder etc and causes pain.) kamen2. verb1) (to throw stones at, especially as a ritual punishment: Saint Stephen was stoned to death.) kamenjati2) (to remove the stones from (fruit): She washed and stoned the cherries.) razkoščičiti•- stony- stonily
- stoniness
- stone-cold
- stone-dead
- stone-deaf
- stoneware
- stonework
- leave no stone unturned
- a stone's throw* * *I [stóun]1.nounkamen; drag kamen; koščica (sadja), peška; zrno toče; medicine (ledvični, žolčni, v mehurju) kamen; utežna mera (14 funtov, 6,35 kg); (spominski, mejni, nagrobni) kamen; brus, osla; mlinski kamen; plural vulgar modoa stone of cheese — 7,26 kg siraa stone of meat (fish) — ʌ,6ʌ kg mesa (rib)stone's throw (cast) — daljava, do katere se lahko vrže kamen; lučaj, domet kamna; majhna oddaljenostgall stone medicine žolčni kamenmile stone — miljnik; mejnikrolling stone — valeč se kamen, figuratively nestanoviten človekshower of stones — ploha, dež kamenjato break stones — tolči, drobiti, razbijati kamenjeto cast (to throw) stones at s.o. — obmetavati koga s kamenjem, figuratively zmerjati, sramotiti, grajati, obrekovati kogastones will cry out figuratively krivica, ki vpije v neboto be cut for the stone — biti operiran zaradi (žolčnega, ledvičnega itd.) kamnasome of the stones were the size of a pigeon's egg — nekaj zrn toče je bilo velikosti golobjega jajcato give a stone and a beating sport colloquially z lahkoto premagatia rolling stone gathers no moss figuratively goste službe, redke suknjeto give a stone for bread figuratively posmehovati se, namesto da bi pomagali; nuditi nesprejemljivo pomočto harden into stone — okamneti (tudi figuratively)to leave no stone unturned figuratively vse poskušati, vse možno napravitithose who live in glass-houses should not throw stones — naj ne grajajo tisti, ki sami niso brez graje; kdor druge kritizira, se sam izpostavlja kritiziranjuto mark with a white stone — z belo kredo (v dimniku) zapisati, obeležiti (dan) kot važen (slavnosten, prazničen);2.adjectivekamnit; lončenII [stóun]transitive verbkamnati, obmetavati s kamenjem; odstraniti koščico (pri sadju); ograditi, obložiti s kamnom; tlakovati, zgraditi iz kamenja; (na)brusiti, polirati, (z)gladiti; obsolete spremeniti (se) v kamen -
16 gruel
I [grúəl]nounovsena ali druga kašaslang to give s.o. his gruel — kaznovati, umoriti kogato have ( —ali take, get) one's gruel — biti strogo kaznovan, biti ubit, premagan, poražen, tepenII [grúəl]transitive verbslang strogo kaznovati; ubiti; izčrpati, utruditi -
17 knock
[nok] 1. verb1) (to make a sharp noise by hitting or tapping, especially on a door etc to attract attention: Just then, someone knocked at the door.) potrkati2) (to cause to move, especially to fall, by hitting (often accidentally): She knocked a vase on to the floor while she was dusting.) suniti, zbiti3) (to put into a certain state or position by hitting: He knocked the other man senseless.) udariti4) ((often with against, on) to strike against or bump into: She knocked against the table and spilt his cup of coffee; I knocked my head on the car door.) zadeti (se) ob2. noun1) (an act of knocking or striking: She gave two knocks on the door; He had a nasty bruise from a knock he had received playing football.) udarec2) (the sound made by a knock, especially on a door etc: Suddenly they heard a loud knock.) trkanje•- knocker- knock-kneed
- knock about/around
- knock back
- knock down
- knock off
- knock out
- knock over
- knock up
- get knocked up* * *I [nɔk]nounudarec, sunek; trkanje; ropotanje motorjaAmerican slang neugodna kritika; slang to take the knock — pretrpeti hudo denarno izguboII [nɔk]1.transitive verbudariti, suniti; tolči, trkati, potrkati (at, on na, po); colloquially osupniti, zaprepastiti, sapo vzeti; American slang ostro kritizirati, zmesti;2.intransitive verbtolči, razbijati, trkati; trčiti, udariti (against, into ob, v); ropotati (motor); American colloquially godrnjatito knock the bottom out of — dokazati neresničnost, izpodbiti kajto knock on the head — ubiti, udariti do nezavesti; figuratively zadati udarec, onemogočiti kajto knock one's head against (a brick wall) — udariti z glavo ob zid; figuratively riniti z glavo skozi zidto knock all of a heap — presenetiti, osupnitito knock into a cocked hat — uničiti, izmaličiti; zaprepastiti, potolči (nasprotnika)to knock home — dobro zabiti; figuratively vtepsti komu kaj v glavoto knock s.o. into the middle of next week — udariti koga, da odleti; ven vreči, nagnatislang what knocks me — kar mi ne gre v glavo -
18 low
I 1. [ləu] adjective1) (not at or reaching up to a great distance from the ground, sea-level etc: low hills; a low ceiling; This chair is too low for the child.) nizek2) (making little sound; not loud: She spoke in a low voice.) tih3) (at the bottom of the range of musical sounds: That note is too low for a female voice.) nizek4) (small: a low price.) nizek5) (not strong; weak or feeble: The fire was very low.) šibek6) (near the bottom in grade, rank, class etc: low temperatures; the lower classes.) nizek2. adverb(in or to a low position, manner or state: The ball flew low over the net.) nizko- lower- lowly
- lowliness
- low-down
- lowland
- lowlander
- lowlands
- low-lying
- low-tech 3. adjectivelow-tech industries/skills.) tehnološko nezahteven- be low on II [ləu] verb(to make the noise of cattle; to moo: The cows were lowing.) mukati* * *I [lou]adjectivenizek; globok (poklon, izrez obleke); tih, globok (glas); plitev (voda); majhen (hitrost); nizko ležeč; skoraj prazen (posoda); komaj zadosten (zaloga), neizdaten (hrana); podhranjen; slab, slaboten (pulz); razmeroma nov ali mlad; potrt; prezirljiv (mnenje); manj vreden; preprost, primitiven; vulgaren, prostaški (značaj)at the lowest — najmanj, minimalno, po najnižji cenifiguratively at a low ebb — izčrpan (sredstva)low voice — nizek glas, globok glasfiguratively in low water — brez denarja, v škripcuII [lou]adverbnizko, globoko, tiho; economy poceni; borno, ubožno, ponižno; prostaškoto bring s.o. low — ponižati, oslabiti, potlačiti kogato lay low — podreti, ubitito lie low — biti ponižan, slang skrivati se, pritajiti sefiguratively the sands are running low — čas je skoraj potekel, konec se bližaIII [lou]nounprva prestava (avto); meteorology nizek zračni pritisk, depresija; American najnižje stanje, minimumIV [lou]1.nounmukanje;2.intransitive verbmukati -
19 pip
I [pip] noun(a seed of a fruit: an orange/apple pip.) pečkaII [pip] noun(a short sharp sound on radio, a telephone etc, used eg to show the exact time: He put his watch right by the pips.) znak, zvočni signal* * *I [pip]nounpeška, zrno, seme (v sadju)II [pip]nounveterinary pika na jeziku, perutninska bolezenBritish English slang potrtost, naveličanost; slang to have the pip — biti vsega naveličan, potrtslang it gives me the pip — potrlo me je, zagnusilo se mi jeIII [pip]nounBritish English znak, pika (na igralni karti, domini, kocki); British English zvezda na epoleti; popek, cvet; ananasova rezina; British English zvočni signal (za odmor, čas); črka P v signalizacijiIV [pip]1.transitive verb colloquiallyoplaziti (strel); ubiti, usmrtiti; figuratively v kali zatreti; ukaniti, izigrati koga;2.intransitive verbčivkati, prekljuvati jajčno lupino; umreti (tudi out) -
20 tomahawk
[tɔməhɔ:k]1.nounindijanska bojna sekira; tomahavkto bury the tomahawk — figuratively zakopati bojno sekiro, skleniti mirto dig up the tomahawk — izkopati bojno sekiro, začeti vojno;2.transitive verbudariti (pobiti, ubiti) z bojno sekiro; figuratively ostro, brez prizanašanja kritizirati, figuratively raztrgati (koga)
См. также в других словарях:
ubiti — ùbiti (se) svrš. <prez. ȕbijēm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. ubìjen/ȕbīt ekspr. knjiš.> DEFINICIJA 1. (koga, što) nasilno oduzeti kome život, lišiti života; umoriti, usmrtiti 2. (koga, što) a. štetnim djelovanjem uništiti;… … Hrvatski jezični portal
ùbiti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. ‹bijēm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. ubìjen/‹bīt ekspr. knjiš.〉 1. {{001f}}(koga, što) nasilno oduzeti kome život, lišiti života; usmrtiti, umoriti 2. {{001f}}(koga, što) a. {{001f}}štetnim djelovanjem… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ubíti — ubíjem dov., ubìl (í ȋ) 1. z udarcem, s silo povzročiti smrt a) človeka: napadalec je potnika ubil; namerno, nehote ubiti koga / ubiti koga s kamnom, z nožem, s puško / ubiti koga s plinom b) živali: ubiti kačo, muho / lovec je medveda ubil šele … Slovar slovenskega knjižnega jezika
žìvot — m 〈G živòta, G mn živótā〉 1. {{001f}}a. {{001f}}stanje bića od rođenja do smrti, ukupnost funkcija individualizirane i organizirane tvari [vegetativni ∼; senzitivni ∼; racionalni ∼], opr. smrt b. {{001f}}postojanje, opstanak 2. {{001f}}meton. a.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
život — žìvot m <G živòta, G mn živótā> DEFINICIJA 1. a. stanje bića od rođenja do smrti, ukupnost funkcija individualizirane i organizirane tvari [vegetativni život; senzitivni život; racionalni život], opr. smrt b. postojanje, opstanak 2. meton.… … Hrvatski jezični portal
pójam — pój|am m 〈G jma, N mn jmovi, G jmōvā〉 1. {{001f}}log. a. {{001f}}misaona sinteza bitnih, zajedničkih obilježja istovrsnih predmeta koja ima opseg i sadržaj b. {{001f}}element suda koji vrši funkciju subjekta ili predikata 2. {{001f}}razg. a.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pojam — pójam m <G jma, N mn jmovi, G jmōvā> DEFINICIJA 1. log. a. misaona sinteza bitnih, zajedničkih obilježja istovrsnih predmeta koja ima opseg i sadržaj b. element suda koji vrši funkciju subjekta ili predikata 2. razg. a. osnovno znanje o… … Hrvatski jezični portal
prikrátiti — svrš. 〈prez. prìkrātīm, pril. pr. īvši, prid. trp. prìkrāćen〉 1. {{001f}}(što) po dužini ili trajanju do željene dužine skratiti [∼ vrijeme] 2. {{001f}}(u čemu, za što) zakinuti [∼ za dnevnicu] ⃞ {{001f}}∼ koga za glavu ubiti koga … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
raščèrečiti — (koga, što) svrš. 〈prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. raščèrečen〉 1. {{001f}}ekspr. isjeći na čereke, rastrgati na komade (na četvero); raščetvrtati 2. {{001f}}ubiti koga na brutalan način (tako da ga rastrgnu konji i dr.) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
skrátiti — (što, se) svrš. 〈prez. skrȃtīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. skrȃćen〉 1. {{001f}}(što) učiniti kraćim 2. {{001f}}(se) postati kraći ⃞ {{001f}}∼ jezik obuzdati jezik, ne govoriti suviše; ∼ koga za glavu iron. žarg. ubiti koga; ∼ vrijeme… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
skratiti — skrátiti svrš. <prez. skrȃtīm, pril. pr. īvši, prid. trp. skrȃćen> DEFINICIJA 1. (što) učiniti kraćim 2. (se) postati kraći FRAZEOLOGIJA skratiti jezik obuzdati jezik, ne govoriti suviše; skratiti koga za glavu iron. žarg. ubiti koga;… … Hrvatski jezični portal